Priručnik je namijenjen pomoći nacionalnim i lokalnim vlastima, zdravstvenim organizacijama i zemljama u procjeni i odabiru odgovarajućih tehnologija za uništavanje zdravstvenog otpada. Može pomoći onima koji su odgovorni za planiranje i upravljanje značajnim povećanjem medicinskog otpada kao rezultat ove globalne pandemije.
Šta je zdravstveni otpad?
Zdravstveni otpad je sav otpad koji nastaju u zdravstvenim ustanovama, medicinskim laboratorijama i ustanovama za biomedicinska istraživanja, kao i otpad iz manjih ili rasutih izvora. Iako bolnice proizvode glavninu zdravstvenog otpada po količini, oni su mali dio ukupnog broja izvora.
Nepravilno postupanje i zbrinjavanje zdravstvenog otpada predstavlja ozbiljnu opasnost od prenošenja sekundarnih bolesti zbog izloženosti zaraznim agentima među skupljačima otpada, djelatnicima otpada, zdravstvenim radnicima, pacijentima i zajednici u kojoj se otpad nepravilno odlaže.
Otvoreno sagorijevanje i spaljivanje bez odgovarajuće kontrole zagađenja izlaže radnike otpada i okolnu zajednicu toksičnim zagađivačima u zraku i pepeo.
Koliko medicinskog otpada proizvodi prosječna bolnica?
Procjena podataka o stopi stvaranja otpada iz cijelog svijeta pokazuje da se u bolnicama proizvodi oko 0,5 kg po krevetu dnevno. Međutim, ta brojka i temeljni sastav otpada uvelike varira ovisno o lokalnom kontekstu, na primjer, zemlje s višim prihodima koje stvaraju daleko više razine otpada i plastike, često čineći više od polovice svih medicinskog otpada. Zbog ove ogromne raznolikosti ne postoji jedno najbolje rješenje za postupanje s medicinskim otpadom.
Priručnik pruža robusnu metodologiju za analizu lokalnih potreba za generiranjem zdravstvenog otpada, sastava i odlaganja i odabira odgovarajućih tehnologija kao dijela lokalnog sistema upravljanja otpadom.
Koja vrsta medicinskog otpada je najrizičnija u smislu širenja zaraznih bolesti?
Zdravstveni otpad može se razvrstati prema sljedećim općim klasifikacijama: oštri otpad, patološki otpad, drugi zarazni otpad, farmaceutski otpad uključujući citotoksični otpad, opasni hemijski otpad, radioaktivni otpad i opći (ne rizični) otpad.
Generalno, između 75 i 90 posto otpada koji proizvode zdravstvene ustanove čini ne rizični (neinfektivni, neopasni) opći otpad, uporediv s domaćim otpadom. Zarazni otpad je otpad za koji se sumnja da sadrži patogene (bakterije, viruse, parazite ili gljivice) u dovoljnoj koncentraciji ili količini da izazove bolest kod osjetljivih domaćina.
Kompendij govori o segregaciji medicinskog otpada. Šta ova segregacija znači?
Segregacija je važan element u efikasnom upravljanju otpadom u zdravstvu. Odvajanjem opasnog od neopasnog otpada dramatično se smanjuje količina otpada koja zahtijeva specijalizirano postupanje. Ostali elementi upravljanja medicinskim otpadom uključuju klasifikaciju otpada, minimiziranje otpada, kontejnerizaciju, kodiranje boja, označavanje, označavanje, rukovanje, transport, skladištenje, tretman i konačno odlaganje. I, naravno, za održavanje takvog sistema potrebne su kontinuirane obuke, planiranje, budžetiranje, nadzor, evaluacija, dokumentacija i vođenje evidencije.
Šta bi države trebale učiniti da provedu politiku upravljanja otpadom za medicinski otpad?
Proces institucionalizacije dobrog sistema upravljanja otpadom u zdravstvu je složen. Podrazumijeva procjenu otpada i procjenu postojeće prakse, procjenu mogućnosti upravljanja otpadom, izradu plana upravljanja otpadom, objavljivanje institucionalnih politika i smjernica, uspostavljanje organizacije za upravljanje otpadom, raspodjelu ljudskih i financijskih resursa, provedbu planova prema postavljeni vremenski rokovi, kao i program periodične obuke, praćenja, evaluacije i stalnog usavršavanja.
Kako ovaj priručnik može informirati upravljanje otpadom od koronavirusa u bolnicama?
Zemlje, gradovi i institucije koje su koristile ovaj zbornik ili druge slične alate i razvile operativni sistem upravljanja otpadom daleko su bolje u stanju da se nose sa porastom medicinskog otpada povezanim sa katastrofama, uključujući i pandemiju koja je u toku. Najbolji sistemi za upravljanje medicinskim otpadom uključuju planove za slučaj prirodnih katastrofa, uključujući pandemije.
Priručnik je, međutim, alat za smanjenje rizika, vrlo koristan i relevantan za odgovor na pandemiju u srednjoročnom do dugoročnom vremenskom razdoblju od mjeseci do godina, ali mora biti dopunjen smjernicama za brzi odgovor za hitne operacije u stvarnom vremenu.
Koji su osnovni procesi uključeni u tretman zdravstvenog otpada?
Četiri su osnovna procesa koja su uključena u tretman zdravstvenog otpada: termički, kemijski, zračeći i biološki procesi.
Nesretna stvarnost u svijetu je, međutim, da se s ogromnom količinom zdravstvenog otpada, uključujući i otpad nastao kao rezultat naših reakcija na pandemiju, ili rukuje nepravilno održavanim tehnologijama, ili se uopće ne tretira.
